Mala škola mamalogije 2020.

Mala škola mamalogije edukativni je projekt Sekcije za sisavce koji se tradicionalno održava od 2016. godine. Tijekom jednog vikenda, početkom listopada, okupljaju se zainteresirani studenti i stručnjaci s područja mamalogije, koji kroz niz predavanja i malih terenskih izlazaka, dijele svoja znanja i iskustva.

Od 9. do 11. listopada 2020. godine, unatoč neočekivanim uvjetima uzrokovanim koronavirusom, ali u skladu s epidemiološkim mjerama, održala se Mala škola mamalogije. Ovaj, već tradicionalni, projekt okupio je članove raznih sekcija BIUS-a i ostale zainteresirane studente preddiplomskih i diplomskih studija Prirodoslovno – matematičkog fakulteta, Veterinarskog fakulteta pa čak i Fakulteta elektrotehnike i računarstva.

Stručno se okupljanje odvijalo u Mrkoplju. Gorski kotar je područje iznimne bioraznolikosti te obiluje raznim vrstama sisavaca (mrki medvjed (Ursus arctos), sivi vuk (Canis lupus), crvena lisica (Vulpes vulpes),  obični ris (Lynx lynx), divlja mačka (Felis sylvestris), brojne vrste puhova, miševa, voluharica te europska vjeverica (Sciurus vulgaris) i brojne druge životinje) što ga čini idealnim za održavanje terenskih izlazaka u sklopu projekta.

Fokus većine predavanja Male škole mamalogije 2020. bio je na velikim sisavcima, njihovom monitoringu i zaštiti, ali i potrebi za komunikacijom s lokalnim stanovništvom i širom javnosti s ciljem lakše i kvalitetnije zaštite vrsta. Prvi dan provedbe programa počeo je s terenskim izlaskom pod vodstvom Vedrana Slijepčevića koji u Maloj školi mamalogije sudjeluje već treću godinu za redom i izvještava studente o napredovanju „LIFELynx“ projekta. Nakon dolaska studenata u Ravnu Goru, proveo ih je kroz nekoliko lokacija u okolnim šumama, u potrazi za recentnim plijenom jednog od risova kojeg prate u sklopu navedenog projekta. Također je demonstrirao korištenje fotozamki i zamki za dlaku u takvom istraživanju. Nakon dolaska u Mrkopalj, održao je predavanje kao nastavak prijepodnevnog terena u kojem je detaljnije objasnio ciljeve i bit „LIFE Lynx“ projekta te odgovorio na brojna pitanja zainteresiranih studenata. Slijedilo je zajedničko predavanje Snježane Malić – Limari i Andree Solić iz organizacije WWF Adria. Predstavile su projekt „Carnivora Dinarica“ te povele diskusiju o važnosti komunikacije biologa s osobama iz drugih društvenih sredina u konzervaciji divljih vrsta. Na kraju dana, Ante Kodžoman iz BIOM-a upoznao je studente s projektom naziva “Eastern Adriatic Monk Seal Project“ i sredozemnom medvjedicom koja je u njegovom fokusu. U subotu ujutro, Matko Bišćan, iz tvrtke EKONERG, prezentirao je temu „rewilding-a“ o kojoj trenutno piše doktorat. Ostatak dana proveden je u okolnoj šumi gdje se odvijao terenski izlazak pod vodstvom Ivana Budinskog iz BIOM-a. Cilj je bio pronaći tragove prisutnosti različitih vrsta sisavaca te demonstrirati kako i na što obraćati pažnju tijekom boravka u prirodi. Brojni su studenti kasnije izrazili posebno zadovoljstvo ovim izletom jer ih je motivirao da i sami više istražuju živi svijet oko sebe.

Nakon terenskog dijela, Ivan Budinski održao je predavanje na temu invazivnih vrsta sisavaca na području Republike Hrvatske. Večer su studenti proveli rješavajući zabavni kviz o sisavcima koji je, prema njihovim reakcijama, bio odlična ideja, a i motivirao ih je da se pri povratku dodatno informiraju o nekim manje poznatim vrstama. U nedjelju su Martina Kaniža i Mia Jakopović, studentice diplomskog studija Zoologije na PMF-u, održale predavanje o puhu orašaru i njihovoj suradnji sa stručnjacima za tu vrstu u Njemačkoj. Ovom su prezentacijom studenti upoznati s vrstom, ali i još jednim načinom komunikacije i dijeljenja znanja na području biologije.

Povratkom u Zagreb, održano je predavanje za studente, ali i širu javnost, u kojem su predstavljena znanja i iskustva stečena tijekom provedbe projekta s ciljem podizanja svijesti o bioraznolikosti i ugroženim vrstama Gorskog kotara, a s naglaskom na sisavce.

Studenti su kroz predavanja upoznati s aktualnim temama i istraživanjima iz područja mamalogije, s naglaskom na konzervaciju ugroženih vrsta sisavaca, te im je sudjelovanje u terenskom dijelu omogućilo stjecanje praktičnog iskustva. To je, 2020. godine, bilo posebno korisno zbog onemogućenosti održavanja praktikuma i terenske nastave u sklopu fakulteta, uzrokovane koronavirusom. Naravno, nije sve bilo tako službeno i ozbiljno – tijekom vikenda bilo je i dovoljno slobodnog vremena za druženje i upoznavanje, te izmjenjivanje iskustava i anegdota. Stvorena su nova prijateljstva, ali i poznanstva potencijalno korisna za buduće karijere mladih znanstvenika. Zaključno, sudionici su dobili bolji uvid u rad jednog biologa, te motivaciju za daljnji studij i ulaganje truda u izvannastavne aktivnosti i interese iz ovog, ali i drugih područja biologije.

 

Projekt je financirao Studentski zbor Sveučilišta u Zagrebu.