Wolbaraneae

Wolbachia (koljeno Pseudomonadota, razred Alfaproteobacteria, red Rickettsiales, porodica Ehrlichiaceae) je rod gram-negativnih intracelularnih bakterija koje su poznate po svom djelovanju na životinje s kojima su u simbiotskom odnosu.  Poznata je na kralježnjacima i beskralježnjacima te je jedna od najčešćih simbiotskih bakterija u biosferi. Najčešće su paraziti – steriliziraju jedinke ili im mijenjaju spol u embrionalnom razvoju, te je dokazano i da inhibiraju neke viruse (npr. ljudski zika virus) u svojim domaćinima. Takvo djelovanje ima značajne posljedice na populacije nekih vrsta, pogotovo beskralježnjaka. Jedan primjer takve posljedice jest infekcija mužjaka komaraca Aedes aegypti  – nakon parenja s ženkom ta jaja se neće izleći. Čovjek je to svojstvo iskoristio kako bi smanjio populaciju komaraca, što predstavlja rijetki dobar pokušaja biološke kontrole, jer je navedeno svojstvo bez štete za ostale vrste, što je često kod biološke kontrole. Na projektu Wolbaraneae zanimat će nas beskralježnjaci, konkretno pauci (red Araneae), uzevši u obzir da takva istraživanja još nisu provedena u Republici Hrvatskoj. Poljski znanstvenici Konecka E. i Szymkowiak P. početkom 2024. godine su na vrsti Enoplognatha latimana (por. Theridiidae) otkrili prisutnost navedene bakterije. Osim njihovog istraživanja, vrlo se malo zna o prisutnosti Wolbachie na paucima u Europi i svijetu, a u Hrvatskoj ništa. Navedeni rad bit će temeljni za ovo istraživanje, s obzirom da je rađen u Europi, u vrlo sličnoj klimatskoj zoni i uvjetima okoliša.

Primarni cilj ovog projekta jest utvrditi postojanje navedene bakterije na paucima unutar porodice udovica (Theridiidae) na prostoru kontinentalne Hrvatske. Bit će prikupljene sve jedinke iz navedene porodice na područjima koja su vrlo slična ili identična prijašnjim nalazima na paucima (iako su ti nalazi izvan RH) – područja stabilne umjerene klime s raznim stadijima vegetacije. Ovakva staništa nalazimo u kopnenoj Hrvatskoj, te će se nastojati kroz 6 terenskih izlazaka pokriti varijeteti tih staništa. To uključuje razne stadije vegetacije (livade, šume), krš i slično. Ideja je krenuti od područja sa sličnim ili istim uvjetima, s obzirom da se ne zna mnogo o uvjetima okoliša (temperatura, vlaga zraka, …) potrebnim za opstanak iste bakterije u paucima, te u budućim istraživanjima proširiti istraživano područje na sve porodice pauka i sva staništa u RH. Nakon terenskih izlazaka slijedi laboratorijska analiza. Svi uzorci biti će konzervirani u 96% -tnom etanolu i do analize pohranjeni na +4 °C. Za izolaciju ukupne DNA iz pauka koristit će se komercijalni komplet reagensa DNeasy. Detekcija kvalitete DNA pauka i postojanje bakterijske DNA se radi na uređaju za PCR, i odmah su  korištene za vizualiziranje rezultata s gel elektroforezom. Uzorci kod kojih je dobiven željeni produkt poslat će se na određivanje slijeda DNA u tvrtku Macrogen i na bioinformatičku analizu. Ovaj projekt bi bio baza za daljnje istraživanje prisutnosti Wolbachie u pauka, a nadamo se i u ostalih beskralježnjaka, što u svijetu što u Hrvatskoj.